Autor

Prof. dr Boban Batrićević crnogorski je istoričar i civilni aktivista. Rođen je na Cetinju 1988. godine. Godine 2017. odbranio je doktorsku disertaciju: „Recepcija, reinterpretiranje i korišćenje Njegoševa lika i djela u političkoj propagandi i diskursu vlasti u Crnoj Gori 1851-2013. godine“. Autor je preko pedeset naučnih radova. Od 2019. do 2022. godine radio je na trogodišnjem projektu Češke akademije nauka „Jews in Montenegro: From invisibility to community“. Bio je član UNESCO radne grupe za obnovu jugoslovenskoga paviljona u memorijalnom centru Aušvic-Birkenau u Poljskoj. Kopripređivač je prvoga toma zbirke dokumenata „Monumenta Montegrina Vaticana“ iz vatikanskog arhiva Archivio di Stato. Posebnu pažnju u svojim istraživanjima posvećuje istoriji propagande i totalitarnih pokreta, kao i teoriji kulture i identiteta. Do sada je objavio tri autorske monografije i dva kopriređivačka izdanja. Autor je poglavlja o Crnoj Gori u „Istoriji Jugoslavije 1918-1991“ koju je objavio prestižni turski izdavač Nobel iz Ankare. Član je naučne redakcije časopisa „Journal of Balkan and Black sea Studies“. Učesnik je velikoga broja međunarodnih naučnih skupova od kojih posebno treba izdvojiti učešće na Svjetskom kongresu jevrejskih studija u Jerusalimu te konferenciju Balkan Express na Karlovome univerzitetu u Pragu. Pored naučnog, Batrićević je aktivan i u civilnom sektoru. Godine 2022. izabran je za potpredśednika Crnogorskoga PEN centra. U svojstvu crnogorskoga delegata bio je učesnik 88. kongresa svjetskih PEN centara održanog na Univerzitetu u Upsali. Član je Međunarodnoga komiteta Pisci za mir. Godine 2023. prisustvao je 71. Molitvenom doručku u Vašingtonu dok je dva puta bio učesnik Internacionalnoga okupljanja u njemačkom Bundestagu u Berlinu. Redovni je kolumnista crnogorskoga portala Antena M.

Boban Batrićević

Prof. dr Boban Batrićević crnogorski je istoričar i civilni aktivista. Rođen je na Cetinju 1988. godine. Godine 2017. odbranio je doktorsku disertaciju: „Recepcija, reinterpretiranje i korišćenje Njegoševa lika i djela u političkoj propagandi i diskursu vlasti u Crnoj Gori 1851-2013. godine“. Autor je preko pedeset naučnih radova. Od 2019. do 2022. godine radio je na trogodišnjem projektu Češke akademije nauka „Jews in Montenegro: From invisibility to community“. Bio je član UNESCO radne grupe za obnovu jugoslovenskoga paviljona u memorijalnom centru Aušvic-Birkenau u Poljskoj. Kopripređivač je prvoga toma zbirke dokumenata „Monumenta Montegrina Vaticana“ iz vatikanskog arhiva Archivio di Stato. Posebnu pažnju u svojim istraživanjima posvećuje istoriji propagande i totalitarnih pokreta, kao i teoriji kulture i identiteta. Do sada je objavio tri autorske monografije i dva kopriređivačka izdanja. Autor je poglavlja o Crnoj Gori u „Istoriji Jugoslavije 1918-1991“ koju je objavio prestižni turski izdavač Nobel iz Ankare. Član je naučne redakcije časopisa „Journal of Balkan and Black sea Studies“. Učesnik je velikoga broja međunarodnih naučnih skupova od kojih posebno treba izdvojiti učešće na Svjetskom kongresu jevrejskih studija u Jerusalimu te konferenciju Balkan Express na Karlovome univerzitetu u Pragu.

Pored naučnog, Batrićević je aktivan i u civilnom sektoru. Godine 2022. izabran je za potpredśednika Crnogorskoga PEN centra. U svojstvu crnogorskoga delegata bio je učesnik 88. kongresa svjetskih PEN centara održanog na Univerzitetu u Upsali. Član je Međunarodnoga komiteta Pisci za mir. Godine 2023. prisustvao je 71. Molitvenom doručku u Vašingtonu dok je dva puta bio učesnik Internacionalnoga okupljanja u njemačkom Bundestagu u Berlinu. Redovni je kolumnista crnogorskoga portala Antena M.

Knjige Autora