Drugo, prošireno i dopunjeno, izdanje knjige ,,Moj Bog – Pitajte popa“ dodaje prethodnim tekstovima iz prvog izdanja ove knjige dvanaest potpuno drugačijih tekstova. Oni su bili komentari na vjersku doktrinu i politiku Srpske i Ruske pravoslavne crkve, kao i Svete Stolice u 2023. i 2024. godini. Svi su u tim godinama objavljeni u crnogorskom listu Pobjeda.
„Moj Bog – Pitajte popa“ je skup 52 zamišljena pitanja koje autor postavlja popu, dajući odgovore iz teologije i politike u jugoslovenskom i vanjskom prostoru
“Autor se poduhvatio jednog izuzetno složenog i razuđenog, interdisciplinarnog i bogatog, suptilnog i iznijansiranog, gotovo svuda prisutnog a opet neuhvatljivog, samo naizgled se čini jednog davno adaktiranog, dakle, istorijskog ali i aktuelnog fenomena – Kosovskog mita. I generalno gledano, mora se reći na početku da Kosovski mit nije nikakav specifikum ovih balkanskih prostora. Naime, gotovo svuda u svijetu u posljednjih dvadesetak godina snažno jačaju fenomeni “nacionalizma” i “nacije”…” – dr Goran Sekulović
„Slavimo Njegoša kao književnog genija, ali ga naročito slavimo kao Boga našeg nacionalizma“, napisao je kolumnista lista Crna Gora u ljeto 1925.
Djelo „Legende i priče sa Lovćena“ obuhvata 55 priča i legendi sa prostora Lovćena i njegove primorske podgorine, bogato je ilustrovano živopisnim fotografijama i na najljepši način promoviše crnogorsku kulturnu baštinu.
Specijalna publikacija BELVEDER – GODINU POSLIJE, svjedočanstvo o događaju koji je probudio građanski otpor kleronacionalizmu. Prisjetite se hronologije, postupaka i beščašća pojedinih aktera i pogledajte foto priču o događajima u crnogorskoj Prijestonici od 3. do 5. septembra 2021. godine
U periodu od 2021. do 2024. autor je obišao 450 pravoslavnih grobalja na tlu Crne Gore, uključujući i petnaestak rimokatoličkih u Kučima, Zatrijepču, Malesiji i Krajini. Terensko istraživanje je pokazalo da zmijski likovi sa zaštitnom (apotropejskom) simbolikom postoje na više grobljanskih lokaliteta, odnosno, na kamenim grobnicama pravljenim u doba knjaza/kralja Nikole Petrovića i Kraljevine SHS/Jugoslavije.
Ovo je čudnovat roman. Sve u njemu faktografski je do u tančinu vjerodostojno. A istovremeno sve je plod velike imaginacije. Samo što se povremeno ne zna čije. Ovo je pripovijest, rasprava i esej. Roman u formi obračuna s vlastitom poviješću. U njega je upleteno nekoliko biografija, Kišova je jedna od njih, ali nema među njima biografije koja bi doista bila dovršena i s kojom bi priča bila dovršena. Da bi mogla biti dovršena, potrebno bi bilo da se smrti ne podvaljuje.
Zbirka književnih prikaza Dragane Erjavšek pod nazivom „Nova crnogorska književnost“, predstavlja tekste koji su objavljivani u rubrici „Čitali smo“ na stranicama posvećenim kulturi u dnevnom listu Pobjeda, tokom posljednje tri godine.
Ako ima težnju bilo šta dokazivati, ova knjiga dokazuje vitalnost
sumnje, kao temelja svake kritičke misli. Pri tome, autorka
ne želi da podučava, već uvjerljivo predočava. Ona pruža odgovore
tako što dovodi u pitanje stvari i pojave. Da bi dokučila valjane
stavove, često se mora vratiti unatrag – u knjige, u događaje, u
mišljenje i u postojanje.
