Drugo, prošireno i dopunjeno, izdanje knjige ,,Moj Bog – Pitajte popa“ dodaje prethodnim tekstovima iz prvog izdanja ove knjige dvanaest potpuno drugačijih tekstova. Oni su bili komentari na vjersku doktrinu i politiku Srpske i Ruske pravoslavne crkve, kao i Svete Stolice u 2023. i 2024. godini. Svi su u tim godinama objavljeni u crnogorskom listu Pobjeda.
Kad govorimo o sadašnjem u prošlosti, prije svega o velikim Homerovim nasljednicima, Vergiliju, Danteu, Šekspiru, Puškinu, ili njihovoj sabraći iz takozvanih manjih književnih jezika, Ševčenku, Petefiju, Mickijeviču, Emineskuu, ne mislimo samo na nasljede koje se prenosi i nastavlja iz prijethodnih generacija, već i na nanovo oblikovanu tradiciju koju su ovaplotila njihova djela. U malim narodima se ponekad izvije genijalni duh, naizgled iz ničega, bez pravih predaka i potomaka, pa neukom putniku namjerniku liči na samorast, na veliki hrast medu sitnogoricom. Ovo su izuzeci koji potvrduju u osnovi tačnu tezu Tomasa Strensa Eliota, da nijedan Pjesnik nema sâm za sebe cjelovito značenje, to jest da: Njegov značaj, ocjena njegovog djela jeste ocjena njegovog odnosa prema mrtvim pjesnicima. ..
Zbirka književnih prikaza Dragane Erjavšek pod nazivom „Nova crnogorska književnost“, predstavlja tekste koji su objavljivani u rubrici „Čitali smo“ na stranicama posvećenim kulturi u dnevnom listu Pobjeda, tokom posljednje tri godine.
Svjetlosti naosa
Crnogorska umjetnost izmedu dva svjetska rata imala je predvorje sa ”zlatnim ramovłma” za slike prve generacije naših umjetnika. A ispred tog bogatog naosa, bili su radovi izvanjaca, stranih stvaralaca koji su na njenom tlu boravili i radili. Oni su donijeli sve ono što je prošlo evropskom likovnom scenom krajem XIX vijeka i na čemu je, iz dubine mediteranskog okrilja, stvarana crnogorska moderna umjetnost. Tako je savremena crnogorska umjetnost sa svojim klasicima (Milunović, Vušković, Vukotić, Lubarda, Zonjić, Stijović i drugi) po kojoj nas kulturna Evropa prepoznaje u XX stoljeću, imala duboko utemeljenje – strane i svoje pretke.
Cilj ove studije jeste da pokaže kako se hipoteze o vanzemaljskoj biogenezi ne mogu osnivati na mišljenju koje poštuje zakone logike i konkretne naučne rezultate.
Ovo je čudnovat roman. Sve u njemu faktografski je do u tančinu vjerodostojno. A istovremeno sve je plod velike imaginacije. Samo što se povremeno ne zna čije. Ovo je pripovijest, rasprava i esej. Roman u formi obračuna s vlastitom poviješću. U njega je upleteno nekoliko biografija, Kišova je jedna od njih, ali nema među njima biografije koja bi doista bila dovršena i s kojom bi priča bila dovršena. Da bi mogla biti dovršena, potrebno bi bilo da se smrti ne podvaljuje.
Današnji vijek (u svijetu) fabricira ljude ljudskom majstorijom i lukavstvom kao što se fabricira brilijant njegovim prahom.
U periodu od 2021. do 2024. autor je obišao 450 pravoslavnih grobalja na tlu Crne Gore, uključujući i petnaestak rimokatoličkih u Kučima, Zatrijepču, Malesiji i Krajini. Terensko istraživanje je pokazalo da zmijski likovi sa zaštitnom (apotropejskom) simbolikom postoje na više grobljanskih lokaliteta, odnosno, na kamenim grobnicama pravljenim u doba knjaza/kralja Nikole Petrovića i Kraljevine SHS/Jugoslavije.
