Umjetnost

Magika kanjona

“…sve njegove faze, mada je on, što je osobina velikih slikara, ostao dosljedan onoj svojoj prvoj fazi uočavanja i slikanja likovne dramatike s kamenon u srcu i središtu, kamenog usijeka s plavom vodenom zmijom rijeke Morače koja, protičući tim iskonskim usijekom u kamenu, koji se u nebo ogleda tako, da kada ste pred Vujoševićevim platnima Platija, ima onih imaginarnih trenutaka kada vam se učini da se sve to na nebesima dešava, da se tamo začelo, da se slikar nekim metafizičkim čulima obreo na nebu i otuda nam donio, pokazao, prikazao i nametnuo kao memorijsku likovnost taj usud s neba prepisan i geografisan kao Platije, kao Kanjon, kao opasna kosina, kao vertikale čiji su počeci ili u nebu ili ispod samog neba!” – Jevrem Brković

Miloš Vušković

Svjetlosti naosa

Crnogorska umjetnost izmedu dva svjetska rata imala je predvorje sa ”zlatnim ramovłma” za slike prve generacije naših umjetnika. A ispred tog bogatog naosa, bili su radovi izvanjaca, stranih stvaralaca koji su na njenom tlu boravili i radili. Oni su donijeli sve ono što je prošlo evropskom likovnom scenom krajem XIX vijeka i na čemu je, iz dubine mediteranskog okrilja, stvarana crnogorska moderna umjetnost. Tako je savremena crnogorska umjetnost sa svojim klasicima (Milunović, Vušković, Vukotić, Lubarda, Zonjić, Stijović i drugi) po kojoj nas kulturna Evropa prepoznaje u XX stoljeću, imala duboko utemeljenje – strane i svoje pretke.

Milo Milunović

Svjetlosti naosa

Crnogorska umjetnost izmedu dva svjetska rata imala je predvorje sa ”zlatnim ramovłma” za slike prve generacije naših umjetnika. A ispred tog bogatog naosa, bili su radovi izvanjaca, stranih stvaralaca koji su na njenom tlu boravili i radili. Oni su donijeli sve ono što je prošlo evropskom likovnom scenom krajem XIX vijeka i na čemu je, iz dubine mediteranskog okrilja, stvarana crnogorska moderna umjetnost. Tako je savremena crnogorska umjetnost sa svojim klasicima (Milunović, Vušković, Vukotić, Lubarda, Zonjić, Stijović i drugi) po kojoj nas kulturna Evropa prepoznaje u XX stoljeću, imala duboko utemeljenje – strane i svoje pretke.

Mihajlo Vukotić

Svjetlosti naosa

Crnogorska umjetnost izmedu dva svjetska rata imala je predvorje sa ”zlatnim ramovłma” za slike prve generacije naših umjetnika. A ispred tog bogatog naosa, bili su radovi izvanjaca, stranih stvaralaca koji su na njenom tlu boravili i radili. Oni su donijeli sve ono što je prošlo evropskom likovnom scenom krajem XIX vijeka i na čemu je, iz dubine mediteranskog okrilja, stvarana crnogorska moderna umjetnost. Tako je savremena crnogorska umjetnost sa svojim klasicima (Milunović, Vušković, Vukotić, Lubarda, Zonjić, Stijović i drugi) po kojoj nas kulturna Evropa prepoznaje u XX stoljeću, imala duboko utemeljenje – strane i svoje pretke.

Jovan Zonjić

Svjetlosti naosa
Crnogorska umjetnost izmedu dva svjetska rata imala je predvorje sa ”zlatnim ramovłma” za slike prve generacije naših umjetnika. A ispred tog bogatog naosa, bili su radovi izvanjaca, stranih stvaralaca koji su na njenom tlu boravili i radili. Oni su donijeli sve ono što je prošlo evropskom likovnom scenom krajem XIX vijeka i na čemu je, iz dubine mediteranskog okrilja, stvarana crnogorska moderna umjetnost. Tako je savremena crnogorska umjetnost sa svojim klasicima (Milunović, Vušković, Vukotić, Lubarda, Zonjić, Stijović i drugi) po kojoj nas kulturna Evropa prepoznaje u XX stoljeću, imala duboko utemeljenje – strane i svoje pretke.